TERMINAL UKAPLJENOG PRIRODNOG PLINA - OTOK KRK

Objavil/a Vojko Bernard, dne 2009-01-14 ob 20:46:13
TERMINAL UKAPLJENOG PRIRODNOG PLINA, OPĆINA OMIŠALJ, OTOK KRK INFORMACIJA o zahtjevu za izdavanje upute o sadržaju Studije utjecaja na okoliš za terminal ukapljenog prirodnog plina, općina Omišalj, otok Krk (pdf) PODLOGA uz zahtjev za izdavanje upute o sadržaju Studije o utjecaju na okoliš (pdf) Ministarstvo poziva zainteresiranu javnost da dostavi svoja mišljenja o sadržaju studije o utjecaju na okoliš prije njezine izrade. Mišljenja se dostavljaju u pisanom obliku na adresu Ministarstva zaštite okoliša prostornog uređenja i graditeljstva, Ulica Republike Austrije 20, 10 000 Zagreb ili putem elektroničke pošte na mail_ anita.gulam@mzopu.hr. Rok za dostavu mišljenja je 30 dana od dana objave ove informacije. Prije izdavanja upute o sadržaju studije Ministarstvo će razmotriti prispjela mišljenja javnosti, ostalih nadležnih tijela i pravnih osoba s javnim ovlastima. 14.01.2009 PODLOGA UZ ZAHTJEV ZA IZDAVANJE UPUTE O SADRŽAJU STUDIJE O UTJECAJU NA OKOLIŠ PROJEKT_ TERMINAL ZA UKAPLJENI PRIRODNI PLIN Zagreb, 2008. godina PODLOGA UZ ZAHTJEV ZA IZDAVANJE UPUTE O SADRŽAJU STUDIJE O UTJECAJU NA OKOLIŠ ZA TERMINAL UKAPLJENOG PRIRODNOG PLINA Direktor Odjela za zaštitu okoliša: Direktor_ Dr. sc. Niko Malbaša, dipl. inž. Mr. sc. Zdravko Mužek, dipl. inž. Zagreb, 2008. godina EKONERG d.o.o. Koranska 5, ZAGREB EKONERG d.o.o. 1 0. SADRŽAJ PODLOGE Prema Prilogu VI Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 64/2008) zahtjev za izdavanje upute o sadržaju Studije sadrži: 1. Podatke o nositelju zahvata 1.1. Za pravnu i fiziku osobu, obrtnika_ naziv i sjedište tvrtke, matini broj, ime odgovorne osobe; za druge fizike osobe_ ime i prezime te adresu; broj telefona, telefaksa i adresa elektronike pošte - ukoliko postoji. 1.2. Izvadak iz sudskog registra Trgovakog suda, izvadak iz središnjeg obrtnog registra, izvadak iz registra poljoprivrednika, odnosno preslika osobne iskaznice kada je nositelj zahvata graanin. 2. Podatke o zahvatu i opis obilježja zahvata 2.1. Toan naziv zahvata s obzirom na popise zahvata iz ove Uredbe. 2.2. Opis glavnih obilježja tehnoloških procesa (u tekstualnom i grafikom obliku). 2.3. Popis vrsta i koliina tvari koje ulaze u tehnološki proces. 2.4. Popis vrsta i koliina tvari koje ostaju nakon tehnološkog procesa te emisija u okoliš. 2.5. Popis drugih aktivnosti koje mogu biti potrebne za realizaciju zahvata – primjerice_ nove ceste, potreba za novom vodoopskrbom, potreba za proizvodnjom ili prijenosom elektrine energije. 3. Podatke o lokaciji i opis lokacije zahvata 3.1. Za lokaciju navodi se naziv JLP(R)S gdje se nalazi lokacija zahvata, ukljuujui ime katastarske opine. 3.2. Grafiki prilozi s ucrtanim zahvatom koji prikazuju odnos prema postojeim i planiranim zahvatima. 3.3. Grafiki prilozi s ucrtanim zahvatom u odnosu na zaštiena i podruja ekološke mreže. 3.4. Podatke da je zahvat planiran u skladu s važeom prostorno-planskom dokumentacijom – odgovarajui akt nadležnog tijela u skladu sa zakonom kojim se ureuje prostorno ureenje i gradnja. 3.5. Podatke o potrebi ocjene utjecaja zahvata za prirodu - odgovarajui akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu - prethodne ocjene_ potvrdu o prihvatljivosti zahvata, odnosno mišljenje o obvezi provedbe postupka glavne ocjene izdano od tijela nadležnog za zaštitu prirode prema zakonu kojim se ureuje zaštita prirode. 4. Prikaz varijantnih rješenja zahvata (ukoliko su razmatrane) 4.1. Sažeti opis razmatranih varijantnih rješenja zahvata s obzirom na njihove utjecaje na okoliš. EKONERG d.o.o. 2 5. Opis moguih znaajnih utjecaja zahvata na okoliš i možebitno razmatranih mjera zaštite okoliša 5.1. Sažeti opis moguih utjecaja zahvata na sljedee imbenike_ ljude i ljudsko zdravlje, biljni i životinjski svijet, tlo, materijalna dobra, krajolik, vodu, klimu i dr. 5.2. Vjerojatnost znaajnih prekograninih utjecaja. 5.3. Obilježja utjecaja – primjerice_ izravni, neizravni, sekundarni, kumulativni i dr. 5.4. Predvidiva znaajnost utjecaja. 5.5. Prijedlog možebitno razmatranih mjera zaštite okoliša, procjena oekivanih otpadnih tvari i emisija. 1. PODACI O NOSITELJU ZAHVATA 1.1. NOSITELJ ZAHVATA Adria LNG d.o.o. Ulica grada Vukovara 284 10000 Zagreb MB_ 2290847 Odgovorna osoba_ Dr. Michael Mertl, direktor Adria LNG d.o.o. Tel_ 01 5501 700 Fax_ 01 5501 777 1.2. IZVADAK IZ REGISTRA TRGOVAKOG SUDA Prilaže se kopija izvatka. EKONERG d.o.o. 3 2. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA 2.1. NAZIV ZAHVATA Zahvat planiran od strane društva Adria LNG d.o.o. (u daljnjem tekstu Adria LNG projekt) nalazi se u Prilogu 1 Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 64/08) pod tokom 35_ 35. Graevine namijenjene skladištenju: - naftni terminali i terminali ukapljenog prirodnog plina Adria LNG projekt obuhvaa sustav za privez brodova za dopremu ukapljenog prirodnog plina (UPP), sustav za pretakanje ukapljenog plina, objekte na kopnu za skladištenje i isparavanje UPP-a i dio plinovoda za otpremu prirodnog plina koji se nalazi unutar granica terminala. Zahvat obuhvaa i pomona postrojenja potrebna za rad terminala (npr. proizvodnja dušika i instrumentalnog zraka). 2.2. OPIS GLAVNIH OBILJEŽJA TEHNOLOŠKIH PROCESA Osnovna namjena zahvata je prihvat UPP-a s brodova, njegovo pretakanje u spremnike, skladištenje, isparavanje i isporuka u magistralnu mrežu. UPP se doprema posebnim brodovima kapaciteta od 75.000 do 265.000 m3 UPP-a za koje e se osigurati uvjeti za pristup i privez na podruju lokacije. Po dolasku i privezivanju broda te ostalim potrebnim operacijama zapoinje pretakanje UPP-a iz spremnika na brodu u spremnike na kopnu. U spremnicima na kopnu UPP se skladišti na tlaku približno jednakom atmosferskom i na temperaturi od oko -161°C. UPP se iz spremnika odvodi na isparavanje preko visokotlanih pumpi koje dižu tlak ukapljenog plina na otprilike 100 bara. U isparivaima se UPP prevodi u plinovito stanje toplinom morske vode. Nakon prevoenja u plinovito stanje i nakon odreenih operacija (kontroliranje sastava, mjerenje i sl.) prirodni plin se šalje u magistralnu mrežu plinovoda. U svim dijelovima terminala gdje se nalazi UPP, od broda, preko pretakakih ruku, spojnog cjevovoda do spremnika te dalje sve do isparivaa, temperatura medija je jednaka i iznosi oko - 161oC. Iako su svi dijelovi kroz koje prolazi UPP kvalitetno izolirani (osim pretakakih ruku koje nisu izolirane) odreena koliina topline prolazi kroz izolaciju i dovodi do isparavanja UPP-a, odnosno nastaje otparak (prirodni plin pod tlakom približno jednako atmosferskom). Vei dio energije pumpi takoer se pretvara u toplinu i dovodi do isparavanja UPP-a, pa se tako najvea koliina otparka stvara pri istakanju UPP-a s broda. Dio otparka se pri pretakanju vraa na brod. Otparak se u spremnicima i u cijelom sustavu regulira kompresorima koji ga šalju u kondenzator gdje se on kondenzira i vraa u sustav kao UPP ili se šalje u otpremni plinovod uz prethodnu regulaciju tlaka u posebnom kompresoru. Samo u izvanrednim situacijama se višak otparka spaljuje na baklji. Pregledna tehnološka shema opisanog procesa dana je na sl.A, a nešto detaljniji opis tehnološkog procesa nalazi se u Prilogu 1. EKONERG d.o.o. 4 Slika A_ Tehnološka shema UPP terminala (crvenom bojom oznaeni su dijelovi procesa s ukapljenim prirodnim plinom, a crnom bojom dijelovi procesa s plinom u parnom stanju) 2.3. POPIS VRSTA I KOLIINA TVARI KOJE ULAZE U TEHNOLOŠKI PROCES UKAPLJENI PRIRODNI PLIN / PRIRODNI PLIN_ Planira se UPP terminal razviti u dvije faze. Planirani godišnji kapacitet u prvoj fazi je 8 milijuna tona UPP-a što odgovara oko 10 milijardi kubinih metara prirodnog plina. U drugoj fazi planiran je godišnji kapacitet od 12 milijuna tona, odnosno 15 milijardi kubinih metara prirodnog plina. MORSKA VODA_ UPP se prevodi u plinovito stanje toplinom morske vode u isparivaima s otvorenom kupkom (Open Rack Vaporizer, ORV). Za planirani konani kapacitet terminala, za isparavanje UPP-a i zagrijavanje plina na +2oC prije njegova slanja u mrežu te uz pretpostavku da se morska voda pri prolasku kroz isparivae ohladi za oko 5oC potrebna koliina morske vode iznosi oko 58.500 m3/h. Ukoliko bude potrebe za sprjeavanjem nastanka obraštaja u sustavu za isparavanje, morska voda e se tretirati natrijevim hipokloritom koji e se proizvoditi elektrolizom morske vode na lokaciji terminala. Periodinost i duljina tretiranja podesiti e se na minimum koji je potreban za sprjeavanje obraštaja. DUŠIK se koristi za podešavanje svojstva prirodnog plina, za išenje pretakakih ruku i procesne opreme prije postupka održavanja itd. Za planirani kapacitet terminala potrebno je oko 80 t/h dušika koji e se uglavnom proizvoditi na lokaciji. PRISTAN UREAJ ZA PRETAKANJE SPREMNICI UPP-A S POTOPLJENIM PUMPAMA BAKLJA ISPARIVAI VISOKOTLANE PUMPE KONDENZATOR KOMPRESORI ISPARENOG PLINA KOMPRESOR ZA PLINSKU MREŽU (ZERO-SEND OUT) MJERNA STANICA BROD ZA MORSKA VODA DOPREMU UPP-A PROIZVODNJA DUŠIKA EKONERG d.o.o. 5 ZRAK_ Tijekom rada terminala potrebno je osigurati oko 470 Nm3/h instrumentalnog i servisnog zraka. Servisni zrak e se proizvoditi u postrojenju za proizvodnju dušika na lokaciji, a instrumentalni zrak e se proizvoditi u zasebnoj jedinici. 2.4. POPIS VRSTA I KOLIINA TVARI KOJE OSTAJU NAKON TEHNOLOŠKOG PROCESA TE EMISIJA U OKOLIŠ EMISIJE U MORE_ (1) Ispuštanje iskorištene morske vode iz isparivaa ohlaene za oko 5°C u odnosu na temperaturu na usisu u koliini od oko 58.500 m3/h. Po potrebi morska voda e se tretirati kako bi se sprijeio obraštaj u sustavu isparivaa. U tom sluaju iskorištena morska voda sadrži i ostatni klor u koncentracijama unutar granica odreenih propisom. (2) Potencijalno zauljene vode s površina terminala ispuštat e se u more po prolasku kroz obradu na odvajau ulja i masti. (3) Sanitarne otpadne vode odvodit e se na centralni ureaj za obradu otpadnih voda DINA Petrokemije na obradu prije ispuštanja. EMISIJE U ZRAK_ (1) Produkti izgaranja goriva u brodovima za dopremu UPP-a (SO2, NOx, CO2, estice). (2) Produkt izgaranja na baklji (NOx i CO2). Plin se na baklji spaljuje samo u izvanrednim situacijama, ali se baklja održava u pripravnom stanju konstantnim izgaranjem prirodnog plina u koliini od 50 kg/h. (3) Produkti izgaranja prirodnog plina (NOx i CO2) u kotlovnici terminala za potrebe centralnog grijanja. (4) Produkti izgaranja goriva priuvnog generatora pogonjenog dizel-motorom i protupožarne crpke za vodu_ probni rad jedan sat svakog tjedna (5) Fugitivne emisije prašine tijekom izgradnje terminala. BUKA_ Dominantni izvori buke na terminalu su kompresori, visokotlane pumpe, pumpe za morsku vodu, isparivai i brod za dopremu ukapljenog prirodnog plina. Tijekom izgradnje dominantni izvori buke su graevinski strojevi, priprema kamenog agregata i betona i sl. OTPAD_ Manje koliine otpadnih ulja i slinih tvari kao rezultat održavanja terminala . 2.5. POPIS DRUGIH AKTIVNOSTI KOJE MOGU BITI POTREBNE ZA REALIZACIJU ZAHVATA Za potrebe terminala izgradit e se novi pristan za brodove za dopremu UPP-a, a jedan od pristana DINA Petrokemije e se rekonstruirati kako bi se u budunosti koristio za privez broda za dopremu UPP-a. Ostale potrebe terminala (vodoopskrba, elektroopskrba, odvodnja sanitarnih otpadnih voda) planiraju se zadovoljiti prikljuivanjem na postojee sustave. EKONERG d.o.o. 6 3. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA 3.1. POLOŽAJ LOKACIJE ZAHVATA Lokacija zahvata smještena je u Primorsko-goranskoj županiji, u opini Omišalj (sl.1 u Grafikom prilogu), uz postrojenja DINA Petrokemije. Prostor lokacije zahvata nalazi se u katastarskoj opini Omišalj 3.2. ODNOS ZAHVATA PREMA POSTOJEIM I PLANIRANIM ZAHVATIMA Grafiki prikaz odnosa lokacije zahvata prema postojeim i planiranim sadržajima na prostoru opine Omišalj prikazan je na sl. 2 u Grafikom prilogu. U istom prilogu, na sl.3 prikazani su postojei i planirani objekti DINA Petrokemije. 3.3. GRAFIKI PRILOZI S UCRTANIM ZAHVATOM U ODNOSU NA ZAŠTIENA PODRUJA I PODRUJA EKOLOŠKE MREŽE Lokacija zahvata smještena je unutar podruja Nacionalne ekološke mreže, odnosno u granicama meunarodno važnog podruja za ptice - Kvarnerski otoci (HR1000033). koje obuhvaa velike sjevernojadranske otoke (Cres, Krk i Rab) s okolnim manjim otocima. Podruje je veliine 256.276 ha. Prema podacima Državnog zavoda za zaštitu prirode iz 2008. godine za podruje HR1000033 ciljevi ouvanja obuhvaaju sljedee divlje svojte_ jarebica kamenjarka (Alectoris graeca), primorska trepteljka (Anthus campestris), suri orao (Aquila chrysaetos), ušara (Bubo bubo), ukavica (Burhinus oedicnemus), kratkoprsta ševa (Calandrela brachydactyla), zmijar (Circaetus gallicus), eja strnjarica (Circus cyaneus), sivi sokol (Falco peregrinus), crnogrli plijenor (Gavia arctica), bjeloglavi sup (Gyps fulvus), volji maslinar (Hippolais olivetorum), morski vranac (Phalacrocorax aristotelis), crvenokljuna igra (Sterna hirundo)i dugokljuna igra (Sterna sandvicensis). Položaj lokacije zahvata u odnosu na ekološku mrežu prikazan je na sl. 4 u Grafikom prilogu. Na prostoru opine Omišalj predlaže se samo kroz prostorno-plansku dokumentaciju zaštita nekoliko lokaliteta/podruja. Lokacija zahvata je izvan predmetnih podruja. Odnos lokacije zahvata u odnosu na podruja koja se predlaže štiti prostorno-planskom dokumentacijom prikazan je na sl. 5 u Grafikom prilogu. 3.4. PODACI DA JE ZAHVAT PLANIRAN U SKLADU S VAŽEOM PROSTORNO PLANSKOM DOKUMENTACIJOM Prema zakljuku Vlade RH od 30.09.2008. predmetna lokacija zahvata se smatra najpovoljnijom lokacijom za smještaj terminala za ukapljeni prirodni plin. Slijedi izmjena i dopuna prostorno planske dokumentacije. 3.5. PODACI O POTREBI OCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA PRIRODU Dokumentacija za donošenje mišljenja o potrebi provedbe postupka glavne ocjene utjecaja planiranog zahvata dostavljena je u Ministarstvo kulture 27.10.2008. (prilaže se kopija dopisa) te je ovaj postupak u tijeku. EKONERG d.o.o. 7 4. PRIKAZ RAZMATRANIH VARIJANTNIH RJEŠENJA ZAHVATA 4.1. ALTERNATIVNE LOKACIJE TERMINALA Alternativne lokacije terminala obraene su u studiji «Izbor lokacije terminala ukapljenog prirodnog plina na podruju Kvarnera i Rijekog zaljeva (Ekonerg, srpanj 2008.). Na osnovi rezultata te studije i provedene rasprave odreena je lokacija DINA Petrokemije kao preferentna lokacija UPP terminala. 4.2. ALTERNATIVNE DISPOZICIJE OBJEKATA TERMINALA 1. POLOŽAJ PRISTANA Razmatrat e se tri varijante položaja pristana planiranog terminala_ (1) prilagodba i dogradnja zapadnog pristana DINE, (2) izgradnja novog pristana u liniji sa zapadnim pristanom DINE i (3) izgradnja novog pristana jugozapadno od zapadnog pristana DINE. Uzimajui u obzirom ekonomske, maritimne i sigurnosne uvjete prednost je dana varijanti 2 pozicije pristrana. 2. ALTERNATIVNI POLOŽAJ PROCESNOG PODRUJA Alternativni položaj procesnog podruja nalazi se u blizini spremnika UPP-a. Prednost te lokacije u odnosu na odabranu (usp. sl.6 u Grafikom prilogu) je krai cjevovod s UPP-om ali su joj je glavni nedostaci a) znatno dulji cjevovod morske vode velikog promjera (više od 2 metra) koja služi za isparavanje UPP-a i b) pitanje sigurnosti jer se ne koristi brdo na lokaciji kao prirodna zaštita izmeu procesnog podruja i ostalih objekata kao u odabranoj varijanti. Odabrana varijanta je zbog toga vjerojatno sigurnija i ekonomski povoljnija. 4.3. ALTERNATIVNE STRUKTURE, SUSTAVI I KOMPONENTE 1. VRSTA SPREMNIKA Razmatrane su sljedee izvedbe spremnika s potpunom zaštitom: (1) Spremnik koji se sastoji od unutrašnje posude oko koje je postavljena izolacija i vanjske posude sa krovom. Unutrašnji dio je iz elika sa 9% nikla, dok je vanjski dio iz prednapregnutog betona. (2) Vanjski dio spremnika je od prednapregnutog betona, a unutrašnji dio s metalnom membranom koji je potpuno zatvoren. Sastoji se od eline membrane, izolacije i vanjske oplate od prednapregnutog betona. Ove dvije izvedbe spremnika nude podjednake razine sigurnosti (dvostruko zadržavanje UPP-a i puno brtvljenje plinovite faze od strane vanjske zaštitne posude), a nema vee razlike ni u troškovima izgradnje i održavanja. Obje alternative udovoljavaju kriterijima sigurnosti na kojima se projekt bazira. Ipak, alternativi (1) daje se prednost jer postoji u praksi vee iskustvo s takvim tipom spremnika. EKONERG d.o.o. 8 2. IZVEDBA SPREMNIKA Odabrana je nadzemna izvedba spremnika kao temeljno rješenje. Alternativna rješenja poput izvedbe s deniveliranim spremnicima (temeljna ploa spremnika spuštena u odnosu na kotu terena) e se takoer razmotriti. Izbor izvedbe spremnika izvršit e se na temelju rezultata obrade vizualnog utjecaja zahvata te analize opsega potrebnih zemljanih radova na pripremi lokacije. 3. TIPOVI ISPARIVAA Razmatrana su tri tipa isparivaa_ (1) isparivai otvorenog tipa (ORV), (2) potopljeni isparivai s izgaranjem (SCV) i (3) isparivai s meufluidom - propanom (IFV). (1) Isparivai otvorenog tipa_ ORV isparivai koriste se morskom vodom kao primarnim medijem za isparavanje UPP-a i zagrijavanje isparenog prirodnog plina indirektno time koristei i solarnu energiju. Po potrebi se morska voda tretira natrijevim hipokloritom radi spreavanja obraštaja. Nakon prolaska kroz ORV morska voda se ispušta u more s temperaturom koja je za oko 50C niža i sa sadržajem ostatnog klora prema zakonskoj regulativi. ORV isparivai su karakteristini po velikim investicijskim troškovima, ali zbog korištenja obnovljive energije mora, imaju male troškove u radu. (2) Potopljeni isparivai s izgaranjem_ Ovaj tip isparivaa koristi kao primarni ogrjevni medij toplinu plinova nastalih izgaranjem prirodnog plina. Upotreba SCV isparivaa vodi do emisije dušikovih oksida (NOx) i ugljikova dioksida (CO2). Emisija CO2 bi iznosila oko 450.000 t/g pri projektiranom maksimalnom kapacitetu terminala. SCV isparivai su karakteristini po malim investicijskim troškovima, ali zbog korištenja plina za izgaranje imaju vrlo visoke troškove u radu. (3) Isparivai s meufluidom_ Po IFV konceptu je razvijeno nekoliko tehnoloških rješenja ija je zajednika znaajka upotreba meufluida za prijenos topline. U IFV isparivau primarni izvor topline grije meufluid koji dalje zagrijava UPP. Meufluid je potreban da se izbjegne (ili ogranii) rizik smrzavanja na stjenkama isparivaa. Izbor primarnog izvora topline ovisi o uvjetima na lokaciji i o njenom industrijskom okruženju. IFV isparivai su mnogo skuplji i kompliciraniji od isparivaa tipa ORV i SCV. Oni se biraju jedino ako korištenja morske vode za potrebe ORV isparivaa nije mogue (zbog njene temperature ili kvalitete) te ako je mogue korištenje izvora topline koji je ekološki podobniji i jeftiniji od prirodnog plina. Kao temeljno rješenje predlažu se isparivai otvorenog tipa (ORV). 4.4. MOGUI SINERGIJSKI EFEKTI Niz objekata mogue je dodatno planirati na podruju lokacije UPP terminala pri emu bi se mogli iskoristiti sinergijski efekti koji proizlaze iz blizine terminala. Prije svega potrebno je razmotriti mogunost iskorištenja kriogene energije i instaliranje plinske kombi elektrane u blizini terminala te niz drugih zahvata. Ovi projekti trebali bi biti potaknuti od strane relevantnih EKONERG d.o.o. 9 investitora kako bi se mogue sinergije mogle identificirati i procijeniti prije investicijskih odluka razliitih strana. Pri analizi mogue realizacije tih sekundarnih objekata moraju se zadovoljiti sljedei glavni kriteriji_ (1) Izgradnja i rad tih objekata ne smije ugroziti integritet, pouzdanost, raspoloživost i sigurnost UPP terminala. (2) Mora postojati zajedniki interes. (3) Novi objekti moraju biti konkurentni – mora postojati poduzetniki interes za izgradnju tih objekata. (4) Novi objekti moraju udovoljavati prostorno-planskim i ekološkim zahtjevima. 5. OPIS MOGUIH ZNAAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ I MOŽEBITNO RAZMATRANIH MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA 5.1. SAŽETI OPIS MOGUIH UTJECAJA ZAHVATA Pri izgradnji planiranog zahvata izvest e se znaajni radovi na pripremi terena što e rezultirati nastankom velikih koliina materijala od iskopa, zemlje i kamenja. Prve procjene su da e se iskopati oko 350.000 m3 materijala, a isti e se dijelom odložiti na podruju lokacije zahvata, u njenom južnom dijelu. Ovi radovi e dovesti do nestanka sitnozrnog i humusnog tla s lokacije te klimazonalne vegetacije na samoj lokaciji terminala, ali i na ostalim površinama koje e se koristiti tijekom izgradnje terminala. Površine koje se koristiti kod izgradnje, kao i najvei dio lokacije terminala nalaze se na prostoru koji se Prostornim planom ureenja opine Omišalj (PPUO) kategorizira kao prostor gospodarske - industrijske namjene (usp. sl.2 u Grafikom prilogu). Samo manji dio prostora lokacije terminala nalazi se na prostoru koji se kategorizira kao ostalo poljoprivredno tlo. Na podruju izgradnje pristana, kao i na manjim površinama u moru koje je potrebno produbiti stradat e nepokretni morski organizmi. Izgradnju zahvata e pratiti emisije prašine i buka. Izgradnja zahvata e trajati u prvoj fazi otprilike 40 mjeseci, a u drugoj 32 mjeseca. Procjenjuje se da e u prvoj fazi biti prisutno prosjeno 500 radnika na izgradnji, uz povremene pikove do 1000 radnika, a u drugoj fazi oekuje se 200 do 300 radnika na izgradnji što e imati i popratne socijalno-ekonomske efekte. U radu zahvata, za isparavanje prirodnog plina, koristiti e se morska voda, koja e se potom hladnija za oko 5ºC ispuštati natrag u more. Što se tie sustava za korištenje i obradu morske vode (pumpe, sustav za sprjeavanje obraštaja) njegov e se utjecaj u najveoj mjeri odraziti na zooplankton. Izgradnja zahvata e uvesti novi znaajni element u postojeu vizuru, tri spremnika za ukapljeni prirodni plin dimenzijama znatno veih od okolnih graevina DINA Petrokemije. Kod rada terminala emisije u zrak e biti iz broda za dopremu ukapljenog plina, te od rada baklje kroz koju stalno prolazi 50 kg/h plina kako bi se održavala u pripravnosti te od kotlovnice za potrebe centralnog grijanja. Sustavi na terminalu - kompresori, pumpe i sl. ogranieni su izvor buke. EKONERG d.o.o. 10 Posebnost ovog zahvata su i njegovi sigurnosni aspekti jer se ukapljeni prirodni plin kategorizira kao opasna tvar, dominantno zapaljiva te zbog položaja terminala uz postrojenja DINA Petrokemije koja koriste, odnosno proizvode tvari koje se kategoriziraju kao opasne. Utjecaj zahvata je uglavnom lokalnog znaaja i obuhvaa podruje od nekoliko stotina metara do nekoliko kilometara od izvora. Glavni utjecaji se svode na zauzee terena, vizualni utjecaj te na hlaenje mora zbog korištenja morske vode za isparavanje plina. 5.2. VJEROJATNOST ZNAAJNIH PREKOGRANINIH UTJECAJA Prekogranini utjecaj se ne oekuje. 5.3. OBILJEŽJA UTJECAJA U pogledu dosega utjecaja može se rei kako su utjecaji na okoliš UPP terminala uglavnom lokalnog karaktera što znai da utjecaj postaje zanemariv ili vrlo mali ve na udaljenosti od nekoliko stotina metara. Detaljno modeliranje temperaturnog polja u moru koje služi kao recipijent ohlaene morske vode u postupku isparavanja plina odgovorit e na pitanje radi li se eventualno o utjecaju na širem podruju od lokalnog. Što se tie trajanja utjecaja utjecaji za vrijeme gradnje su u pravilu kratkotrajni i povremeni. Trajan utjecaj predstavlja išenje neizgraenog terena u industrijskoj zoni. Utjecaji tijekom rada terminala su u pravilu trajni i kontinuirani. S gledišta štete proizvedene utjecajem na okoliš ona je uglavnom nadoknadiva. Ne oekuju se nikakve zamjetljive promjene ni u životnim zajednicama kopna ni mora tijekom rada terminala. Vei dio utjecaja pri izgradnji je reverzibilne prirode i stanje se vrlo brzo popravlja i stabilizira. EKONERG d.o.o. 11 5.4. PREDVIENA ZNAAJNOST UTJECAJA IZGRADNJA ZAHVATA_ SASTAVNICA OKOLIŠA / OPTEREENJE znaajan utjecaj srednje znaajan mali utjecaj zanemariv utjecaj MORE I MORSKE ŽIVOTNE ZAJEDNICE Produbljivanje mora, izgradnja pristrana i otpadne vode s gradilišta. + (1) ZRAK Graevinski strojeva, betonara. Fugitivne emisije prašine. Emisije oneišujuih tvari u otpadnim plinovima dizelskih motora + TLO + BUKA Izvor_ Graevinski strojevi i radovi na izgradnji + OTPAD + ŽIVOTNE ZAJEDNICE KOPNA Iskopi i niveliranje terena na prostoru izgradnje i izgradnja zahvata dovest e do uništenja vegetacije na dijelu lokacije zahvata. Vegetacija na površinama gradilišta e se takoer uništiti: + ZAŠTIENE PRIRODNE VRIJEDNOSTI + KULTURNA BAŠTINA + KLIMATSKI FAKTORI + KRAJOBRAZ + SOCIO-EKONOMSKI UTJECAJ + MANIPULACIJA MATERIJALIMA POTREBNIMA ZA IZGRADNJU + UTJECAJ NA OBJEKTE/GRAEVINE DINE + (2) Napomene_ (1) Uz pretpostavku sustava za prikupljanje i obradu pojedinih vrsta otpadnih voda s gradilišta prije ispuštanja. Prema dosadašnjim podacima na prostoru produbljenja nema ekskluzivnih staništa i vrsta. (2) Uz pretpostavku planiranja i izvoenja radova prema pravilima inženjerske struke za ovakve vrste radova. EKONERG d.o.o. 12 KORIŠTENJE ZAHVATA_ SASTAVNICA OKOLIŠA / OPTEREENJE ZNAAJAN SREDNJE ZNAAJA N MALI UTJECAJ ZANEMARIV UTJECAJ MORE I MORSKE ŽIVOTNE ZAJEDNICE Emisija morske vode iz isparivaa ohlaene za oko 5°C u odnosu na usis, usis morske vode i sustav za spreavanje obraštaja. + ZRAK Emisija plinova izgaranja u dizel agregatima brodova za dopremu ukapljenog plina - rade nužno potrebni sustavi. Baklja i kotlovnica za potrebe centralnog grijanja. + TLO + BUKA Kompresori, pumpe i sl. na terminalu. + OTPAD + ŽIVOTNE ZAJEDNICE KOPNA + ZAŠTIENE PRIRODNE VRIJEDNOSTI + KULTURNA BAŠTINA + KLIMATSKI FAKTORI + VIZUALNI UTJECAJ I KRAJOBRAZ Veliina spremnika za UPP. + SOCIO – EKONOMSKI UTJECAJ + POSEBNOST ZAHVATA SU SIGURNOSNI ASPEKTI_ SASTAVNICA OKOLIŠA / OPTEREENJE ZNAAJAN SREDNJE ZNAAJAN MALI UTJECAJ ZANEMARIV UTJECAJ SIGURNOSNI ASPEKTI UPP se klasificira kao opasna tvar. Blizina objekata DINE. + (1) (1) Prije uzimanja u obzir mjera ublažavanja i prevencije koje e se primijeniti 5.5. PRIJEDLOG MOŽEBITNO RAZMATRANIH MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA, PROCJENA OEKIVANIH OTPADNIH TVARI I EMISIJA Mjere zaštite okoliša na ovoj razini dokumentacije nisu posebno razmatrane. EKONERG d.o.o. PRILOG 1_ DETALJNIJI OPIS ZAHVATA Planirani terminal za ukapljeni prirodni plin (UPP) razvit e se u dvije faze. U prvoj fazi planiran je kapacitet uvoza od 8 milijuna tona UPP-a godišnje, a konani kapacitet je 12 milijuna tona UPP-a godišnje. Na terminalu e se omoguiti doprema ukapljenog prirodnog plina brodovima raspona kapaciteta od 75.000 m3 do 265.000 m3 UPP-a. Za planirani konani kapacitet terminala oekuje se da e dolaziti od 120 do 180 brodova godišnje. Po dolasku broda i privezivanju te potrebnim prethodnim operacijama zapoinje pretakanje UPP-a. Ureaj za pretakanje sastoji se od etiri istakalake ruke promjera 16''. Kako bi se održavao potreban tlak u brodskim spremnicima tijekom istakanja UPP-a na ureaj se instalira dodatna 20'' ruka za povrat isparenog prirodnog plina (otparka) u spremnike broda. Kapacitet pretakanja UPP-a iznosi 16.000 m3/h, a obavlja se brodskim pumpama. Istakalake ruke se spajaju u jedan cjevovod promjera 40'' kojim se UPP odvodi u spremnike gdje se skladišti na tlaku približno jednakom atmosferskom i temperaturi od oko -161°C. Ukupni konani planirani kapacitet spremnikog prostora iznosi 585.000 m3, a on e se realizirati s 3 spremnika pojedinanog kapaciteta od 195.000 m3 (u prvoj fazi se planira izgradnja dva spremnika, a u drugoj fazi se planira izgradnja treeg spremnika). Unutar spremnika nalaze se potopne primarne pumpe kojima se UPP iz spremnika odvodi prema visokotlanim pumpama. Dio UPP-a se odvodi i u kondenzator gdje se koristi za ukapljivanje dijela isparenog prirodnog plina iz sustava za obradu otparka. U ovom dijelu procesa se u UPP uvodi i dušik radi podešavanja svojstva plina. Visokotlane pumpe dižu tlak UPP-a na radni tlak mreže od 100 bara i otpremaju ga u otvorene isparivae. Za isparavanje e se koristiti isparivai otvorenog tipa u kojima se UPP prevodi u plinovito stanje toplinom morske vode. Za planirani konani kapacitet terminala, za isparavanje UPP-a i zagrijavanje plina na +2oC prije njegova odašiljanja u mrežu te uz pretpostavku da se morska voda pri prolasku kroz isparivae ohladi za oko 5oC potrebna koliina morske vode iznosi 58.500 m3/h. Ukoliko bude potrebe za sprjeavanjem nastanka obraštaja u sustavu za isparivanje u tom e se sluaju morska voda se prije unosa u sustav isparivaa tretirati natrijevim hipokloritom. Natrijev hipoklorit e se proizvoditi elektrolizom morske vode na lokaciji terminala i na taj nain se izbjegava transport i skladištenje koncentriranih kemikalija. Periodinost i duljina tretiranja podesiti e se na minimum koji je potreban za sprjeavanje obraštaja. Nakon prevoenja u plinovito stanje i nakon odreenih operacija (kontroliranje sastava prirodnog plina, mjerenje i sl.) prirodni plin na tlaku od oko 100 bara se otprema u magistralnu mrežu plinovoda. U svim dijelovima terminala gdje se nalazi ukapljeni prirodni plin, od broda, preko pretakakih ruku, spojnog cjevovoda do spremnika UPP-a te dalje sve do isparivaa, temperatura medija je jednaka i iznosi oko -161oC. Iako su svi dijelovi kroz koje prolazi UPP kvalitetno izolirani (osim EKONERG d.o.o. pretakakog ureaja koji nije izoliran) odreena koliina topline prolazi kroz izolaciju i dovodi do isparavanja UPP-a, odnosno nastaje otparak (prirodni plin pod tlakom približno jednako atmosferskom). Vei dio energije pumpi takoer se pretvara u toplinu i dovodi do isparavanja UPP-a, pa se tako najvea koliina otparka u sustavu stvara pri pretakanju UPP-a s broda. Dio otparka se pri pretakanju vraa na brod uslijed razlike tlaka izmeu spremnikog prostora broda (podtlak) i spremnika na kopnu (pretlak). Otparak se u spremnicima i u cijelom sustavu regulira kompresorima koji ga šalju u kondenzator gdje se on kondenzira i vraa u sustav kao UPP ili se šalje u otpremni plinovod uz prethodnu regulaciju tlaka u posebnom (zero ili minimum send-out) kompresoru. Samo u izvanrednim situacijama se višak otparenog plina spaljuje na baklji. Za potrebe rada terminala izgradit e se i postrojenje za proizvodnju dušika i postrojenje za proizvodnju instrumentalnog zraka. Dispozicija objekata planiranog terminala prikazana je na sl.6 u Grafikom prilogu. Kako je ve reeno, predmetni terminal e se razviti u dvije faze. U prvoj fazi e se izgraditi dva spremnika za ukapljeni plin, novi pristan za brodove za dopremu UPP-a i sva potrebna procesna i pomona postrojenja i infrastruktura. U drugoj fazi e se izgraditi trei spremnik, a izvest e se i potrebna nadogradnja sustava i infrastrukture na terminalu. Okvirno trajanje prve faze izgradnje iznosi 40 mjeseci. Procjenjuje se da e druga faza izgradnje trajati 32 mjeseca. Za potrebe izgradnje terminala gradilište e se formirati unutar podruja Prostornim planom ureenja opine Omišalj odreenog za gospodarsku namjenu (zona DINA Petrokemije). Na prostoru planiranog terminala izvest e se radovi na pripremi terena u znaajnom opsegu. Prve procjene su da e se iskopati oko 350.000 m3 materijala, a isti e se dijelom odložiti na podruju lokacije zahvata, u njenom južnom dijelu. Dio materijala se može iskoristiti pri gradnji (kameni granulat). Za konano ureenje lokacije zahvata planirano je dovesti na lokaciju dodatnih 50.000 m3 zemljanog materijala za ureenje krajobraza. Doprema materijala i sirovina za izgradnju, kako i otprema viška materijal planirana je morskim putem Za potrebe izgradnje instalirat e se betonare, kao i ostali potrebni sadržaji privrednog gradilišta i adekvatni skladišni prostori. Radi izgradnje sustava za privez brodova za dopremu ukapljenog prirodnog plina, zapadni pristan DINE e se pri kraju prve faze izgradnje terminala djelomino srušiti. Radi sigurne navigacije brodova za dopremu UPP-a bit e potrebno produbiti pliinu koja se nalazi na oko 200 m od novog pristana. Procjenjuje se da e pri tome nastati oko 10.000 m3 uglavnom kamenog materijala. Za izgradnju terminala potrebno je osigurati odreene koliine pitke vode te vode za tehnološke i sanitarne potrebe. Prve procjene pokazuju da je u maksimumu potrošnje potrebno osigurati oko 800 m3 vode dnevno. Planirano je te potrebe zadovoljiti iz javne vodoopskrbe koja to instaliranim kapacitetima omoguava. Dio potreba u vodi u doba poveane potrošnje se može zadovoljiti i dopremom vode. Opskrba elektrinom energijom pri izgradnji terminala može se zadovoljiti vlastitom agregatnom popratnom stanicom ili iz javne elektrine mreže. EKONERG d.o.o. Procjenjuje se da e na planiranom terminalu (na lokaciji) u operativnoj fazi biti zaposleno oko 80 ljudi. Opskrba pitkom vodom tijekom korištenja terminala te vodom za sanitarne potrebe, kao i elektroopskrba planirana je iz javnih sustava. GRAFIKI PRILOG_ Slika 1_ Položaj terminala za ukapljeni prirodni plin Slika 2_ Položaj terminala u odnosu na postojee i planirane sadržaje Slika 3_ Lokacija terminala za ukapljeni prirodni plin u odnosu na instalirana i planirana postrojenja DINA Petrokemije Slika 4_ Položaj terminala za ukapljeni prirodni plin u odnosu na Ekološku mrežu Slika 5_ Položaj terminala u odnosu na dijelove prirode koji se predlažu štititi dokumentima prostornog ureenja Slika 6_ Dispozicija objekata na planiranom terminalu za ukapljeni prirodni plin 0 500 1000 m LOKACIJA TERMINALA ZA UKAPLJENI PRIRODNI PLIN Slika 1_ Položaj terminala za ukapljeni prirodni plin 2 1 3 4 5 6 7 8 Slika 3_ Lokacija terminala za ukapljeni prirodni plin u odnosu na instalirana i planirana postrojenja DINA Petrokemije PODRUJE TERMINALA ZA UKAPLJENI PRIRODNI PLIN 0 100 200 300 400 500 m 11 9 10 INSTALIRANA PROIZVODNA I POMONA POSTROJENJA_ (1) Industrijska luka Sepen (2) Pomona postrojenja (spremniki prostor) (3) Postrojenje za proizvodnju vinilklorid monomera (4) Postrojenje za proizvodnju tehnikih plinova (5) Centralni ureaj za obradu otpadnih voda (6) Postrojenje za proizvodnju polietilena niske gustoe (planirano je poveanje proizvodnog kapaciteta, PUO za ovaj zahvat je završila 2008., planirane nadogradnje se ostvaruju uz/u sklopu postojeih graevina) (7) Energana (8) Glavni ulaz PLANIRANA POSTROJENJA_ (9) Postrojenje za proizvodnju polivinil klorida (ima lokacijsku dozvolu) (10) Postrojenje za proizvodnju polistirena (PUO je u tijeku) (11) Spremnik za stiren (vezano uz proizvodnju polistirena) «ZAPADNI» PRISTAN DINE (PRISTAN B) «ISTONI» PRISTAN DINE (PRISTAN A) NOVI PRISTAN TERMINALA Slika 7_ Položaj terminala za ukapljeni prirodni plin u odnosu na ekološku mrežu LOKACIJA TERMINALA OSNOVNE INFORMACIJE O LOKACIJI TERMINALA NAJBLIŽIM PODRUJIMA EKOLOŠKE MREŽE (osim meunarodno važnog podruja za ptice o kojem su informacije navedene u tekstualnom dijelu dokumenta): HR2000714 Krk 1_ Ciljevi ouvanja jesu stanišni tipovi_ Travnjaci mljeike i kršina, kao i Istono submediteranski suhi travnjaci (Scorzoneretalia villosae) HR2000715 Krk 2_ Ciljevi ouvanja obuhvaaju stanišne tipove kao i kod podruja HR2000714 Krk 1 HR2000891 Jezero Njivice na Krku_ Cilj ouvanja jest stanišni tip_ prirodnog eutrofnog jezera s vegetacijom Hydrocharition ili Magnopotamion 4_ Slika 6_ Dispozicija objekata na planiranom terminalu za ukapljeni prirodni plin 1 - PLATFORMA I UREAJ ZA PRETAKANJE 2 - PUMPNA STANICA ZA MORSKU VODU 3 - PODRUJE ISPARIVAA 4 - PODRUJE VISOKOTLANIH PUMPI 5 - SPREMNICI UPP-a 6 - KOMPRESORSKA STANICA 7 - ZAHVAT MORSKE VODE 8 - ISPUST MORSKE VODE 9 - RADIONICA I SKLADIŠTE 10 - UPRAVNA ZGRADA 11 - POMONA POSTROJENJA 12 - ZGRADA KONTROLNE SOBE 13 - ZGRADA ELEKTROUREAJA 14 - BAKLJA 15 - MJERNA STANICA ZA PLIN 16 - PROSTOR ZA OPREMU ZA IŠENJE I PREGLED PLINOVODA 17 - UVARSKA ZGRADA 18 - IZVOD SIGURNOSNIH VENTILA SPREMNIKA 19 - INSTRUMENTATION 20 - VATROGASNA ZGRADA 21 - SPREMNIK PROTUPOŽARNE VODE 22 - DIZEL AGREGATI U SLUAJU NUŽDE 24 - POSTROJENJE ZA PROIZVODNJU DUŠIKA 25 - 110 kV RASKLOPIŠTE 27 - IZVOD SIGURNOSNIH VENTILA ISPARIVAA 29 - JOCKEY PUMPE 31 - USISNA ZONA KOMPRESORA 32 - NISKOTLANA DRENAŽNA POSUDA 34 - PUHALA 36 - HLADNJACI ZRAKA 38 - NOVA OGRADA 39 - CJEVOVOD 40 - CIJEVNI MOST 41 - PODZEMNI PLINOVOD 25 41
profileimage
Všeč mi je
0
Komentarji
0
Ni komentarjev
Vojko  Bernard
Vojko Bernard
Objavil/a 2009-01-14 20:46:13 (Jan 14, 2009)
Starejša objava Novejša objava
KATEGORIJE OBJAVE
ZADNJE OBJAVE
ZAHTEVAMO TAKOJŠNJE SPREJETJE USTREZNE ZAKONODAJE O SMRADU!
AAG je prejel priznanje za najboljši promocijski projekt URE /OVE 2019
Odprto je glasovanje Financ za najboljši energetski projekt
AAG je podal pripombe na dopolnjen osnutek OPN Občine Loški Potok
AAG podala pripombe na Osnutek Zakona o spremembah in dopolnitvah Zakona o pogojih koncesije za izkoriščanje energetskega potenciala Spodnje Save
AAG bo na 11. Informativi 2019 predstavil “Izobraževalno – ozaveščevalni projekt E-POL”
Predlog za uvedbo postopka Evropske unije proti Republiki Italiji zaradi kršitve okoljske zakonodaje v žaveljski železarni, ki povzroča tudi čezmejno onesnaževanje
Upravno sodišče je zadržalo izvajanje Odloka, ki dovoljuje odvzem rjavega medveda iz narave, od tega 175 z odstrelom, dokler ne presodi ali je ta zakonit.
AAG vložila tožbo na Upravo Sodišče na Odlok Vlade RS o ukrepu odzema osebkov rjavega medveda in volka iz narave
Peticija proti odstrelu rjavega medveda 2018 – 2019
ZADNJI KOMENTARJI
KATEGORIJE
IŠČI PO ARHIVU
Julij 2019
PTSČPSN
1234567
891011121314
15161718192021
22232425262728
293031

Oglasi

Vsi oglasi tega uporabnika

v aag pričenjamo z 16. januarjem  2017 z izvajanjem projekta brezplačno pravno svetovanje. v kolikor potrebujete pravni nasvet iz kateregakoli področja prava, se oglasite v času uradnih ur v prostorih po spodaj navedenem urniku oz. nas kontaktirajte na naslov:  projekt je prvenstveno namenjen socialno šibkejšim posameznikom, ki jim želimo olajšati vključevanje v družbo in dostop do pravnih nasvetov. prav tako pa bomo pomagali še naprej civilnim iniciativam, društvom in posameznikom, ki imajo probleme na področju okolja, narave in zdravja kot posledice nezdravega okolja v katerem živijo. na svetovanju vam bo naš pravnik odgovoril na pravno vprašanje, vam razložil vsebino in postopke omenjene zadeve ter vam predlagal možnosti oz. pot naprej. vojko bernard

Kategorija: Storitve

Cena: Pokličite za ceno

alpe adria green izvaja: 1)  mediacije s področja okoljskih sporov  2) zastopanje  občananov ali skupin občanov  priprava dokumentacije in nudenje pomoči na obravnavah 3) svetuje občinam, podjetjem in posameznikom s področja okoljevarstva   več na:  https://alpeadriagreen.wordpress.com/mediacije-zastopanje-svetovanja/

Kategorija: Storitve

Cena: Pokličite za ceno

alpe adria green izvaja neodvisno od državnih zavodov ter politike pojetij,  meritve imisij z cerex hound prenosnim multi-analizatorjem plina razvit za odkrivanje plinov z ppb natančnostjo. naprava je izdelana tako, da lahko odkriva koncentracije več plinov v zmesi, hkrati. prenosni multi-analizator daje rezultate laboratorijske kakovosti v realnem času z uporabo ultravijolične absorpcijske svetlobe – podobno kot pri klasičnih infrardečih detektorjih, vendar na meritve mnogih  plinih, ki so zdravju škodljivi ne ovira niti vodna para. analizator je odporen proti vremenskim vplivom in z vgrajenim računalnikom z operacijskim sistemom windows 7 in deluje z brezžično komunikacijo. ta naprava ima dodaten ročni filter na cevi, ki je namenjen za delo v zadimljenem ali prašnem okolju ter v utesnjenih prostorih. opremljena je tudi z vremensko postajo, ki jo priključimo ob vsaki meritvi plinov in so vključeni tudi v končno poročilo.

Kategorija: Storitve

Cena: Pokličite za ceno

s pomočjo trikalnalnega multimetra, izvajamo meritve parametrov kvalitete pitne vode in povrršinskih vod (na morju, rekah, jezerih in drugod). kvalitativno in prostorsko uredimo rezultate meritev. preverjamo delovanje čistilnih naprav, izdelujemo študije po globini točkovne izmere naslednjih parametrov: – ph, – raztopljeni kisik, – prevodnost v laboratoriju z pf-12 napravo odkrivamo v vodi: - težke kovine - nitrite, nitrate, fosvate,...  

Kategorija: Storitve

Cena: Pokličite za ceno

Prikaži več
Zapri predvajalnik
Prikaži seznam predvajanja
Prestavi predvajalnik
Povečaj